3. Strategija pretraživanja

(i) Predmet pretraživanja – Bilo bi poželjno da patentni ispitivač, nakon utvrđivanja predmeta izuma, u prvome redu sastavi sažetu zabilješku o pretraživanju i u njoj definira predmet svojega pretraživanja na najprecizniji mogući način. Takva zabilješka o pretraživanju (npr. nekoliko ključnih riječi, dijagram, skica) po mogućnosti se piše u internom izvješću o pretraživanju. U mnogim slučajevima jedan ili više patentnih zahtjeva mogu kao takvi poslužiti toj svrsi, ali može biti potrebno uopćiti ih kako bi uključivali sve aspekte izuma.

Sada bi se trebala imati na umu pitanja koja se odnose na predmete isključene od patentibilnosti i na nedostatak jedinstva izuma. Ispitivač će možda morati i ograničiti predmet pretraživanja zbog nejasnoća. Ali to ne bi trebao učiniti ako je to moguće izbjeći, i trebao bi naknadno promijeniti svoje pretraživanje ako se te nejasnoće razjasne tijekom pretraživanja. Sva ograničenja pretraživanja zbog nejasnoća ili predmeta izuzetih od patentibilnosti moraju se navesti u internom izvješću o pretraživanju.

(ii) Formuliranje strategije pretraživanja – Nadalje, ispitivač bi trebao postupak pretraživanja početi formuliranjem strategije pretraživanja, tj. planom koji se sastoji od niza navoda za pretraživanje kojim se određuje predmet pretraživanja i dijelovi dokumentacije koja se mora pregledati tijekom pretraživanja. U svojoj početnoj fazi, strategija pretraživanja sadržavat će jednu ili više kombinacija osnovnih komponenata. Postupak pretraživanja trebao bi biti interaktivan i iterativan u smislu da bi ispitivač trebao preinačiti svoje početne navode za pretraživanje, sukladno korisnosti pronađenih informacija. Pri upotrebi klasifikacijskih jedinica, ispitivač bi trebao izabrati klasifikacijske jedinice koje će pregledati u pretraživanju, kako u svim neposredno relevantnim, tako i analognim područjima.

Izbor klasifikacijskih jedinica u srodnim područjima trebao bi se ograničiti na:

(a)grublje podjele, čime je omogućeno pretraživanje pomoću apstrakcije (poopćenja) ukoliko je to opravdano s tehničkog stanovišta,

(b)paralelne podjele, držeći na umu činjenicu da će područja koja su u pitanju postajati sve nepovezanijima.

Kada ispitivač ima dvojbu u pogledu odgovarajućih područja u kojima će provoditi pretraživanje, može zatražiti savjet od svojih kolega.

Često su moguće različite strategije pretraživanja i ispitivač bi trebao na temelju svojega iskustva i znanja o dostupnim alatima za pretraživanje izabrati strategiju pretraživanja koja je najprikladnija za određeni slučaj. Trebao bi dati prednost strategijama pretraživanja koje omogućavaju pristup dijelovima dokumentacije u kojima je mogućnost pronalaženja relevantnih dokumenata najveća. U pravilu, prednost se daje glavnom tehničkom području prijave, počevši od osnovnih komponenata koje su najrelevantnije za određeni primjer i najboljih načina ostvarivanja izuma za koji se zahtijeva zaštita.

(iii) Provođenje pretraživanja – Ispitivač bi tada trebao provesti pretraživanje i usmjeriti pozornost u prvome redu na dokumente koji su relevantni za novost i inventivnu razinu.

Trebao bi obratiti pozornost i na dokumente koji bi mogli biti od važnosti iz drugih razloga, kao što su to npr.:

(a)      konfliktni dokumenti, kao:

(b) dokumenti koji dovode u pitanje pravovaljanost bilo kojeg zahtijevanog prvenstva,

(c) dokumenti koji pridonose boljem ili ispravnom razumijevanju izuma za koji se zahtijeva zaštita ili

(d) dokumenti koji opisuju tehničko podrijetlo izuma.

Ispitivač ne bi trebao trošiti previše vremena na traženje takvih dokumenata ni na njihovo razmatranje.

Ispitivač bi trebao svoje napore usmjeriti na upotrebu strategija za pretraživanje koje omogućavaju pristup dijelovima dokumentacije u kojima je mogućnost pronalaženja najrelevantnijih dokumenata najveća, a pri odlučivanju o tome bi li pretraživanje trebao proširiti na manje relevantne dijelove dokumentacije, uvijek bi trebao uzeti u obzir rezultate pretraživanja koje je već dobio.  

Ispitivač bi neprestano trebao procjenjivati rezultate svojega pretraživanja i, ako je potrebno, prema njima preformulirati predmet pretraživanja.

Primjer: Moglo bi se dogoditi da će se izbor klasifikacijskih jedinica za pretraživanje ili redoslijed njihova pretraživanja morati promijeniti ovisno o u međuvremenu dobivenim rezultatima pretraživanja. Bilo kada, tijekom ili nakon sistematskog pretraživanja, ispitivač bi trebao prema svojemu sudu, a uzimajući u obzir dobivene rezultate, donijeti odluku o tome bi li dokumentaciji koju pretražuje trebao pristupiti na neki drugi način, npr. pregledom:

(a) dokumenata citiranih u relevantnim dokumentima pronađenim tijekom pretraživanja, tj. citiranih, npr. u opisu ili u izvješću o pretraživanju nekog patentnog dokumenta,

(b) dokumenata koji citiraju relevantan dokument pronađen pretraživanjem.

Ako nema dokumenata koji su relevantniji za procjenu novosti i inventivne razine, ispitivač bi trebao razmotriti citiranje svih dokumenata koji su relevantni za «tehničku pozadinu» izuma, a koje je uočio tijekom pretraživanja. Općenito govoreći, nikakvo posebno dodatno pretraživanje u tu svrhu neće se provesti. Jedan jedini dokument koji je relevantan za «tehničku pozadinu» izuma smatra se minimalnim rezultatom pretraživanja.

(iv) Završetak pretraživanja – Razlozi ekonomičnosti nalažu da ispitivač donese odluku o završetku pretraživanja kada vjerojatnost pronalaženja dodatnog relevantnog prethodnog stanja tehnike postane vrlo mala u odnosu na potreban trud. Pretraživanje se može prekinuti i onda kada dokumenti koji su pronađeni jasno pokazuju da nedostaje novost cijelom sadržaju patentnih zahtjeva i njegovim razradama u opisu, ne računajući u njih karakteristike koje su trivijalne ili općepoznate u području koje se ispituje i čija primjena ne bi imala inventivnu razinu. Pretraživanje u svrhu pronalaženja konfliktnih prijava trebalo bi se uvijek provesti do kraja.

Ispiši stranicu