AI u pisanju patentnih prijava - osnovne smjernice
Moguće je da podnositelj prijave patenta/uporabnog modela, prilikom njezina sastavljanja koristi alate umjetne inteligencije kao pomoćno sredstvo u pisanju prijave. Obveze i odgovornosti u podnošenju prijave tako ostaju isključivo na njezinu podnositelju. Isto tako, korištenje AI-a u pisanju patentne prijave samo po sebi ne utječe na formalnu ili supstancijalnu valjanost prijave.
Međutim, podnositelji prijava trebaju biti svjesni određenih rizika koje korištenje takvih alata za sastavljanje prijava sa sobom nosi. Temeljni izazov s kojim se podnositelj prijave ili njegov zastupnik susreću prilikom korištenja AI-a u pisanju patentne prijave je očuvanje novosti izuma. Naime, kako bi se priznao patent izum mora biti nov, imati inventivnu razinu i industrijsku primjenjivost. Kako bi bio nov, izum ne smije biti dostupan javnosti na bilo koji način prije dana podnošenja prijave, odnosno ne smije biti sadržan u prethodnom stanju tehnike. Prilikom korištenja AI-a postoji mogućnost nenamjernog otkrivanja sadržaja prijave trećim osobama u slučaju nesigurnosti podataka uslijed primjerice korištenja računalstva u oblaku (cloud computing). Isto tako, zbog strojnog učenja kojim AI prikuplja podatke i ''uči'' na prethodno unesenom sadržaju, postoji mogućnost da AI generira sadržaj koji je unesen u nekim budućim upitima trećih osoba.
Institut ovlaštenih zastupnika pred Europskim patentnim uredom (Institute of Professional Representatives before the European Patent office, epi) izdao je smjernice za korištenje generativne umjetne inteligencije kako bi pomogao patentnim zastupnicima da odgovorno integriraju ove alate u svom radu. Važno je da podnositelj patentne prijave ili njegov zastupnik poduzme sve moguće korake kako bi se onemogućilo razotkrivanje izuma javnosti prije dana podnošenja prijave. Stoga bi prvi korak prije samog korištenja bio upoznavanje s načinom rada i ograničenjima odabranog AI modela. Također je poželjno da se pročitaju upute za korištenje te da se podnositelj ili njegov zastupnik upozna s politikom zaštite privatnosti. Spomenute smjernice preporučuju da se AI ne koristi ako postoji bilo kakva sumnja ili nejasnoća s obzirom na povjerljivost podataka koji se šalju ili primaju.
Osim mogućeg gubitka novosti izuma, prijevremenim otkrivanjem sadržaja prijave i samog izuma, podnositelj se neopreznim korištenjem AI alata prilikom sastavljanja prijave izlaže i riziku da neovlaštena treća osoba predmetni izum prijavi kao svoj i zatraži zaštitu istog.
Još jedan rizik korištenja AI-a, ne samo kod pisanja patentnih prijava, je mogućnost proizvodnje pogrešnih ili nepostojećih podataka ili činjenica, tzv. halucinacija koje su moguće čak i prilikom same obrade/prilagodbe teksta. Upravo zbog ovoga nužan je ljudski nadzor i provjera cjelokupnog sadržaja koji je proizveo AI.
Kako bi se minimalizirali navedeni rizici, AI se može koristiti prilikom pisanja dijelova prijave u kojima se izum ne otkriva, kao što su npr. dijelovi opisa izuma u kojem se opisuje područja tehnike na koje se izum odnosi, ili za opis tehničkog problema, ali i za prikaz prethodnog stanja tehnike. Prijavitelj bi na primjer mogao AI-u dati popis literature koje planira navesti kao stanje tehnike u prijavi te zatražiti AI da generira sažetak sadržaja navedenih izvora.
Općenita je preporuka da se AI ne koristi za procjenu novosti i inventivne razine vlastitih izuma, iz navedenih razloga, a poseban oprez također se preporuča i prilikom pretraživanja stanja tehnike s pomoću AI-a. Osim opasnosti od nenamjernog otkrivanja vlastitog izuma javnosti pretraživanjem ključnih pojmova, AI se pokazao nepouzdanim ne samo zbog halucinacija nepostojećih izvora i literature i/ili ograničenosti „naučenih“ podataka i algoritama obrade podataka, već i zbog ograničenog pristupa relevantnim bazama podataka (npr. besplatni AI modeli nemaju pristup portalu Espacenet) te općenito nepotpune pretrage patentne i nepatentne literature dostupne na internetu.
Osim provjere podataka i činjenica generiranih putem AI-a preporuča se i jezična provjera gramatike, pravopisa te stručnog nazivlja.
Literatura