22 | 10 | 2025

EPO objavio studiju „Uloga europskih javnih istraživanja u patentiranju i inovacijama“

Izvor: EPO

Promatračnica za patente i tehnologiju Europskog patentnog ureda (EPO Promatračnica) 22.10.2025. objavila je studiju koja po prvi put na europskoj razini analizira javne istraživačke organizacije i istraživačke bolnice kroz prizmu patentiranja, stvaranja spin-outova i međusektorske suradnje. Studija pokazuje da javne istraživačke organizacije stoje iza 63 000 izuma diljem Europe u posljednja dva desetljeća.

Studija „Uloga europskih javnih istraživanja u patentiranju i inovacijama“ objavljena 22.10.2025., koju je EPO Promatračnica razvila u suradnji s institutom Fraunhofer ISI, ističe ulogu europskih javnih istraživačkih organizacija (Public research organisations, PRO) u unapređivanju inovacija. Ova studija po prvi put na europskoj razini analizira javne istraživačke organizacije i istraživačke bolnice kroz prizmu patentiranja, stvaranja spin-outova i međusektorske suradnje.

Studija, koja obuhvaća patentne prijave pri EPO-u iz 39 država članica, pokazuje da su između 2001. i 2020. godine javne istraživačke organizacije (PRO) doprinijele u oko 63 000 europskih patentnih prijava - gotovo 5% svih prijava europskih podnositelja.  

Deset javnih istraživačkih organizacija, predvođenih onima iz Francuske i Njemačke, podnijelo je 63% patentnih prijava povezanih s javnim istraživačkim organizacijama. Na vrhu popisa su Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja (CNRS), Francuska komisija za alternativne energije i atomsku energiju (CEA), Fraunhofer-Gesellschaft, Nacionalni institut za zdravstvena i medicinska istraživanja (INSERM) i Organizacija za primijenjena znanstvena istraživanja (TNO) iz Nizozemske.

Javne istraživačke organizacije sve više komercijaliziraju svoje izume, a omjer između izravnih i neizravnih patentnih prijava porastao je s 4,4 na 6,9. Biotehnologija i farmaceutika su vodeća područja unaprjeđenja inovacija, uz mjerenje, poluvodiče, računalnu tehnologiju i druga strateška područja.

Bolnice kao središta istraživanja i medicinskih inovacija

Europske istraživačke bolnice pridonijele su u istom razdoblju u više od 17 400 europskih patentnih prijava, a prednjačile su one iz Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Tri vodeće bolnice bile su Sveučilišna bolnica za šire područje Pariza (APHP), Sveučilišna bolnica u Kopenhagenu i Sveučilišna bolnica Karolinska u Stockholmu. Istraživačke bolnice, iako i dalje uglavnom neizravno doprinose patentiranju, zabilježile su najveći rast u podnošenju vlastitih patenata između 2016. i 2020. Njihov omjer između izravnih i neizravnih prijava više se nego utrostručio, što pokazuje postupan prelazak na vlasništvo na patentima. Istovremeno, one nastavljaju igrati ključnu ulogu u suradničkim kliničkim inovacijama i prenošenju istraživanja u tehnologije usmjerene na pacijente.

Startupovi povezani s istraživanjem nadmašuju svoju težinu

Studija također ističe komercijalni utjecaj startupova povezanih s istraživanjem. Više od 2 800 europskih startupova ima patentne prijave koje uključuju izumitelje sa sveučilišta, javnih istraživačkih organizacija ili bolnica, što čini preko 27% svih patentnih prijava startupova podnesenih EPO-u. Ipak, unatoč tome što čine samo četvrtinu ukupnog broja patentnih prijava startupova, osiguravaju oko polovicu svih financiranja startupova i gotovo trećinu poslovnih ugovora i izlazaka (exit), što naglašava njihovu ključnu ulogu u plasiranju istraživanja na tržište.

U okviru studije dano je i rangiranje aktivnosti akademskih istraživačkih organizacija prema zemlji podnositelja. Rangiranje se temelji na broju podnesenih europskih patentnih prijava za akademske patente, uključujući i izravne prijave koje su podnijeli akademske istraživačke organizacije i neizravne prijave koje su podnijeli drugi podnositelji prijave, a među izumiteljima je naveden istraživač povezan s akademskim istraživačkim organizacijama. Rangiranje uključuje javne istraživačke organizacije  s najmanje 25 akademskih patentnih prijava podnesenih EPO-u u razdoblju od 2001. do 2020. godine. Za Hrvatsku je u studiji naveden Institut Ruđer Bošković s 28 patentnih prijava.

Cjelovito izvješće „Uloga europskih javnih istraživanja u patentiranju i inovacijama“

 

O EPO Promatračnici

Europski patentni ured (EPO) godišnje zaprima gotovo 200 000 patentnih prijava. Zahvaljujući aktivnostima svojih iskusnih patentnih ispitivača u svim područjima tehnologije, EPO je izgradio neusporedivu stručnost u području novih tehnologija i inovacija.

Promatračnica za patente i tehnologiju Europskog patentnog ureda (EPO Promatračnica) koja je pokrenuta u 2023. posvećena je istraživanju i širenju znanja, stavljajući podatke i stručnost EPO-a u službu inovacijskog ekosustava. EPO Promatračnica koristi podatke o patentima i inovacijama kako bi ustanovila  ključne trendove koji oblikuju europski inovacijski krajolik. Svoj rad temelji na stručnosti EPO-a ali i na suradnji sa stručnjacima iz nacionalnih patentnih ureda 39 država članica EPO-a, koji doprinose radu Promatračnice svojim znanjem o nacionalnim inovacijskim ekosustavima, tehnološkom stručnošću i mrežama - kako bi razvili visokokvalitetne analize i resurse.

Jedan od alata dostupan u okviru EPO Promatračnice je Deep Tech Finder, interaktivna platforma koja pomaže pronaći europska sveučilišta, javne istraživačke organizacije i druge startupove, koji imaju patentne prijave u području deep tehnologija pri EPO-u, spremne za ulaganje. Na platfomi se može pretraživati i ​​investitore s iskustvom ulaganja u određene profile startupova.