Najčešća pitanja

1. Kako zaštititi logotip, slogan, naziv tvrtke, novina, proizvoda ili nekih usluga?
Ime, logo, amblem, simbol, etiketu ili druga razlikovna obilježja proizvoda i/ili usluga koji se plasiraju na tržište, moguće je zaštititi žigom. Žig ("registered trade mark") je oblik pravne zaštite tržišnog identiteta proizvoda i usluga. Postupak registracije žiga započinje podnošenjem prijave žiga Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.
2. Što je sve potrebno za zaštitu imena tvrtke?
Ime tvrtke (koje se upisuje u sudski registar pri trgovačkom sudu) može se štititi i žigom, kada se to ime koristi za obilježavanje proizvoda i/ili usluga. Potrebno je podnijeti prijavu žiga isključivo osobno ili poštom. Prijava žiga obuhvaća popunjeni obrazac Ž1, dokaz o uplati upravne pristojbe i naknade troškova, te prilog - popis proizvoda i usluga (Nicanska klasifikacija) na koje se odnosi zaštita.
3. Što napraviti ako se promijeni ime tvrtke ili logotip?
Ako želite zaštititi novo promijenjeno ime ili redizajn logotipa potrebno je Zavodu podnijeti novu prijavu žiga. Detaljno opisan postupak podnošenja prijave žiga možete vidjeti ovdje.
4. Štiti li se žigom određeni proizvod ili usluga?
Žigom se ne štiti određeni proizvod ili usluga nego naziv i/ili vizualni identitet pod kojim se nude određeni proizvodi i/ili usluge na tržištu. Žigom se samo obilježavaju proizvodi i usluge. Smisao žiga je postizanje prepoznatljivosti i razlikovnosti proizvoda i usluga na tržištu od istih ili sličnih proizvoda i usluga drugih proizvođača ili pružatelja usluga. Sukladno tome, žigom se ne može dobiti monopol na neki proizvod ili uslugu.
5. Kako ispravno popuniti prijavu žiga?
Primjer uredno popunjenog obrasca Ž1 možete naći ovdje. Osim uredno popunjenog obrasca također je poželjno pročitati upute za podnošenje prijave žiga u kojima je detaljno opisan postupak podnošenja.
6. Koji se sve podaci mogu mijenjati nakon podnošenja prijave žiga?

U bilo kojem trenutku nakon podnošenja prijave žiga (obrazac Ž-1) može se zatražiti i upis promjena u registar žigova (obrazac Ž-2). Jedino što se ne može promijeniti je sam izgled žiga i proširenje popisa proizvoda i usluga prema Nicanskoj klasifikaciji. Sve ostale promjene su dozvoljene i uz zahtjev za promjenom (obrazac Ž-2) mora se dostaviti dokaz o pravnom temelju za upis promjene, osim ako se podnosi zahtjev za promjenu imena ili adrese podnositelja prijave, nositelja žiga ili zastupnika. Za upis svih promjena potrebno je dostaviti dokaz o izvršenoj uplati upravne pristojbe i naknade troškova.

7. Koliko dugo traje postupak zaštite žiga?

Imajući u vidu vrijeme potrebno za ispitivanje urednosti prijave za registraciju žiga, mjesečno izlaženja službenog glasila Zavoda, teče rok od 3 mjeseca za prigovor protiv registracije žiga, uobičajeno trajanje cijelog postupka je 9 do12 mjeseci. Važno je znati da se uvjetna zaštita žiga ostvaruje od datuma podnošenja prijave, neovisno o vremenu trajanja postupka. Ako su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti te se žig registrira, potpuna zaštita se ostvaruje od dana predaje prijave Zavodu.

8. Koliki su troškovi postupka zaštite žiga?

Prilikom podnošenja prijave za zaštitu žiga potrebno je uplatiti upravnu pristojbu u iznosu od 100 kn i naknadu troškova u iznosu od 650 kn (do tri razreda proizvoda/usluga). Ako imate više od 3 razreda  proizvoda/usluga naknada troškova uvećava se za 150 kn po dodatnom razredu. Ako žig udovoljava osnovnim zakonskim uvjetima (Zakon o žigu, čl 5) slijedi objava podataka o prijavi žiga u službenom glasilu Zavoda. Nakon objave i isteka roka za prigovor, Zavod poziva podnositelja da uplati i naknadu troškova u iznosu od 1500 kn za desetogodišnje održavanje (do 3 razreda proizvoda/usluga). Ako imate više od 3 razreda proizvoda/usluga naknada troškova uvećava se za 300 kn po dodatnom razredu. Popis osnovnih troškova postupka za priznanje žiga možete pogledati ovdje.

9. Po kojoj  se osnovi ima pravo na oslobađanje ili umanjenje plaćanja pristojbi i troškova?

Plaćanje pristojbi i troškova postupka obuhvaćeno je:

U navedenim aktima opisane su kategorije osoba u postupku koje su djelomično ili potpuno oslobođene plaćanja navedenih stavki. Također, u slučaju da ste obuhvaćeni određenom kategorijom u navedenim aktima, uz dokaz o dotičnom statusu, poželjno je dostaviti i ispunjen Zahtjev za oslobađanje od plaćanja upravnih pristojbi i/ili posebnih troškova postupka.

10. Kako se može provjeriti postoji li registrirani žig sličan vlastitom?

Provjera se provodi pretraživanjem baza podataka za žigove. Profesionalnu uslugu pretraživanja žigova možete zatražiti od Zavoda (INCENTIV-a) (popuniti obrazac, uplatiti troškove pretraživanja) ili od mogućih drugih pružatelja sličnih usluga. Ako posjedujete odgovarajuće iskustvo i razumijevanje značenja pojedinih podataka možete samostalno besplatno pretražiti baze dostupne na web stranicama Zavoda (domaća baza, međunarodna baza, upute).

11. Koja je razlika između baze podataka na Internetu i interne baze DZIV-a?

Baze su iste, s razlikom što se na web stranici podaci ažuriraju jednom mjesečno i samo s objavljenim prijavama i registracijama žigova.
Baze podataka Zavoda sadrže i neobjavljene prijave, a podaci se ažuriraju jednom tjedno. Interna baza DZIV-a sadrži i određene podatke o predmetima koji nisu dostupni na web stranicama pa se  preporuča u slučaju složenijih pretraga naručiti uslugu pretraživanja.

12. Je li pretraživanje žigova obvezno prije podnošenja prijave?
Nije obvezno. Ustanovljavanje postojanja ranijeg sličnog ili identičnog žiga je informacijska usluga, te kao takva nije dio osnovnog upravnog postupka kojeg Zavod provodi za registraciju žiga. Svrha pretraživanja baza žigova je informacija zainteresiranoj stranci postoji li u HR sličan ili identičan žig traženom žigu, budući da mogući nositelj ranijeg prava na sličan ili identičan žig može, pod uvjetima propisanim zakonom, spriječiti registraciju vašeg žiga.
13. Kako se mogu pretraživati figurativni elementi  žiga u on-line bazi?
Figurativni elementi žigova pretražuju se pomoću Bečke klasifikacije (uputa za korištenje).
Primjer:
Ako želite pretražiti logo koji se sastoji od riječi i slike životinje u nekom geometrijskom liku, obvezno se koriste klase iz sljedećih kategorija:
Kategorija 03 – Životinje
Kategorija 26 – Geometrijski likovi i tijela
Kategorija 27 – Riječi, slova, brojke i razni načini pisanja.
14. Pretražuje li Zavod žigove koji vrijede u inozemstvu?
Zavod trenutno nudi samo jednu uslugu pretraživanja žigova koja obuhvaća i žigove koji vrijede u inozemstvu. To je usluga CETMOS koja nudi provjeru već postojećih odnosno ranijih prava na žig ponudom pretraživanja u nacionalnim i međunarodnim registrima žigova 9 zemalja srednje Europe, kao i u registru žigova Europske unije koji vrijede na teritoriju Europske unije (EUTM).
15. Kako klasificirati proizvod ili uslugu?
Naziv proizvoda ili usluge mora se svrstati u odgovarajući razred koristeći Nicansku klasifikaciju.
Nicanska klasifikacija dostupna je u obliku cjelovitog izdanja na hrvatskom jeziku, a za potrebe pretraživanja po broju razreda i/ili nazivu proizvoda/usluga preporuča se korištenje TMclass-a (harmonizirane baze podataka klasifikacije proizvoda i usluga Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)).
Preuzimanjem podataka iz pretrage, prema kriterijima koje ste odabrali, osiguravate uredan abecedni ispis proizvoda/usluga koji se prilaže u prijavi za registraciju žiga.
16. Što je zaštićeno figurativnim žigom s verbalnim elementom?
Žig se štiti u cjelini. Ne štite se dijelovi iz prikaza žiga (samo slova, riječi, slogani, slike i sl.). Ako se žele zaštititi i verbalni i figurativni elementi nekog žiga, mora se podnijeti više prijava žiga i u svakoj prijavi prikazati element koji se želi štititi posebno
.
17. Kada se žig može početi koristiti?
Žig se može koristiti neovisno o postupku zaštite. Međutim, sva prava koja proizlaze iz žiga aktiviraju se, prema čl. 7. Zakona o žigu, datumom objave registracije žiga. No već nakon podnošenja prijave žiga treće strane mogu biti spriječene u korištenju sličnog znaka za slične proizvode i/ili usluge na način da se zaustave njihove aktivnosti do okončanja postupka zaštite žiga (registracija ili odbijanje prijave/registracije). .
18. Kako zaštititi žig u inozemstvu?
Moguće je podnijeti prijavu žiga nadležnom tijelu pojedinačno u svakoj stranoj zemlji. Međutim, putem Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova prijaviteljima je omogućeno stjecanje i održavanje žiga u zemljama članicama sustava. Na temelju nacionalne prijave/registracije podnositelj može podnijeti međunarodnu prijavu žiga (Obrazac MŽ-1)  nacionalnom uredu, koji prosljeđuje prijavu Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO).
Kako bi podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu žiga, potrebno je uz ispunjen obrazac MŽ-1, uplatiti upravnu pristojbu i naknadu troškova za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju žiga.
19. Kolika je cijena zaštite žiga u inozemstvu?
Početni troškovi za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju iznose 75 kn za upravnu pristojbu i 300 kn za naknadu troškova. Nakon toga Zavod prosljeđuje međunarodnu prijavu žiga Svjetskom uredu (WIPO), te po njihovom pozivu potrebno je uplatiti određene troškove za svaku naznačenu zemlju. Pri izračunu pristojbe prema Madridskome sustavu preporučujemo uporabu Kalkulatora pristojbi.


Najčešća pitanja o međunarodnoj registraciji žiga

1. Što je Madridski sustav za međunarodnu registraciju žigova?
To je sustav koji obuhvaća dva međunarodna ugovora (Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova i Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova) i koji omogućava međunarodnu registraciju žigova. Podnošenjem jedne prijave ostvaruje se međunarodna registracija koja osigurava zaštitu žiga u više zemalja i organizacija, koje su članice Madridske unije.
2. Koje su prednosti Madridskoga sustava?

Jednostavnost, fleksibilnost i niži troškovi zaštite u inozemstvu.
Madridski sustav: 

  • omogućava jednostavan postupak registracije: podnosi se jedna prijava, jednom Zavodu, na jednom jeziku (francuskom kad se primjenjuje Sporazum ili engleskom/francuskom kad se primjenjuje Protokol ili i Protokol i Sporazum), plaća se jedna pristojba i ne mora se imati zastupnika. Također, podnosi se samo jedan zahtjev za upis promjene koja se odnosi na cijelu registraciju ili na neki njezin dio (prijenos prava, promjene imena i adrese itd.) i samo jedan zahtjev za produženje vrijednosti međunarodne registracije žiga
  • jamči da razdoblje za moguće odbijanje žiga u članicama Unije u kojima se traži zaštita neće biti duže od 12 mjeseci prema Sporazumu (ili mogućih 18 prema Protokolu)
  • omogućava podnošenje naknadnih zahtjeva za proširenje zaštite međunarodno registriranoga žiga na druge članice Unije.
3. U kojim se zemljama može zaštititi žig putem Madridskoga sustava?
Žig se može zaštititi u svim članicama Madridske unije. U prijavi za međunarodnu registraciju potrebno je navesti članice Madridske unije u kojima se traži zaštita žiga. Naknadno se zaštita može proširiti i na članice Madridske unije koje nisu odmah navedene u prijavi.
4. Postoji li kakav preduvjet za podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga?
Prije nego što žig postane predmet prijave za međunarodnu registraciju mora biti prijavljen (prema Protokolu) ili registriran (prema Sporazumu) za iste proizvode i usluge u Republici Hrvatskoj. Nakon međunarodne registracije žiga Zavod postaje ured podrijetla te registracije.
5. Kako se podnosi prijava za međunarodnu registraciju žiga putem Madridskoga sustava?

Prijava za međunarodnu registraciju žiga mora se podnijeti preko ureda podrijetla (u Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo).
Način podnošenja prijave za međunarodnu registraciju žiga putem Zavoda propisan je Zakonom o žigu i Pravilnikom o žigu. U skladu s ovim propisima prijava mora sadržavati: 

  1. obrazac MŽ-1 ili obrazac koji sadržajem i izgledom u cijelosti odgovara tom obrascu, ili dva primjerka propisanoga obrasca (MM-1, MM-2, MM-3) Međunarodnog ureda Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (OMPI/WIPO). Obrasci se ispunjavaju na jeziku prijave koji je propisan Zajedničkim pravilnikom Madridskoga sporazuma o međunarodnoj registraciji žigova i Protokola koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova:
  2.            i.    na francuskom jeziku, ako se primjenjuje Madridski sporazumn
               ii.   a engleskom ili francuskom jeziku, ako se primjenjuje Protokol
  3. dokaze o uplaćenoj pristojbi i naknadi troškova za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju žiga
  4. ako se kao jedna od zemalja registracije naznačuje SAD, potrebno je priložiti i Izjavu o namjeri uporabe žiga.

Zavod potvrđuje da je znak koji je predmet prijave za međunarodnu registraciju istovjetan znaku iz domaće prijave ili registracije koja je temelj za međunarodnu registraciju, da je podnositelj ista pravna osoba koja je podnositelj ili nositelj domaće prijave ili registracije i da popis proizvoda i usluga navedenih u prijavi za međunarodnu registraciju nije širi od popisa obuhvaćenoga domaćom prijavom ili registracijom. Nakon toga Zavod prosljeđuje prijavu za međunarodnu registraciju Međunarodnom uredu OMPI/WIPO-a. 

Međunarodna registracija žiga je vrijedno vlasništvo te se prilikom podnošenja zahtjeva za međunarodnu registraciju žiga preporučuje zatražiti profesionalnu pomoć zastupnika registriranih pri Državnome zavodu za intelektualno vlasništvo

6. Što ako postupak priznanja žiga u Hrvatskoj još nije okončan?

Ako su kao zemlje registracije naznačene članice Unije prema kojima se primjenjuje isključivo Sporazum (prema kojemu temelj za međunarodnu registraciju mora biti domaća registracija), prijava za međunarodnu registraciju žiga može se podnijeti, ali će se proslijedititeknakondomaćeregistraciježiga. Podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga ubrzava postupak registracije žiga u RH.

Ako su kao zemlje registracije naznačene članice Unije prema kojima se primjenjuje Protokol (prema kojemu temelj za međunarodnu registraciju može biti i domaća prijava i domaća registracija), prijava se Međunarodnom uredu odmah prosljeđuje samo za članice Unije prema kojima se primjenjuje Protokol. Ako su naznačene i članice Unije prema kojima se primjenjuje isključivo Sporazum, Zavod te naznake može proslijediti tek nakon okončanja domaćega postupka, i to u obliku zahtjeva za naknadnu naznaku.

7. Može li se pri međunarodnoj registraciji žiga tražiti priznanje prava prvenstva iz prijave ili registracije u Hrvatskoj?
Da, ako od toga datuma prvenstva do podnošenja prijave za međunarodnu registraciju žiga nije proteklo više od 6 mjeseci.
8. Kolike su pristojbe i troškovi međunarodne registracije žiga?

Pri podnošenju prijave za međunarodnu registraciju žiga putem Zavoda potrebno je uplatiti sljedeće: 

  1. naknadu troškova za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju u iznosu od 300,00 kn
  2. pristojbu za prosljeđivanje zahtjeva za međunarodnu registraciju u iznosu od 75,00 kn
  3. pristojbu po Madridskom sustavu koja se sastoji od:
  • osnovne pristojbe od 653 CHF (ako znak nije u boji) ili 903 CHF (ako je znak u boji), kojom se pokriva do tri razreda proizvoda i usluga
  • dodatne pristojbe od 100 CHF za svaki dodatni razred proizvoda i usluga preko tri razreda
  • dopunske pristojbe od 100 CHF za svaku zemlju u kojoj se traži zaštita
  • individualnih pristojbi pri naznaci nekih članica Unije prema kojima se primjenjuje Protokol

 Pri izračunu pristojbe prema Madridskome sustavu preporučujemo uporabu Kalkulatora pristojbi.

9. Kako se uplaćuju pristojbe i naknade troškova za međunarodnu registraciju žiga?
  1. naknada troškova prosljeđivanja prijave Međunarodnom uredu uplaćuje se u gotovu novcu na blagajni Zavoda ili posebnom uplatnicom ili posebnim nalogom za prijenos u pošti, banci ili FINA-i, prema uputama: Pristojbe i troškovi Kao opis plaćanja navodi se: Tar. br. 2.8. - Prijava za međunarodnu registraciju žiga broj ZXXXXXXXX. 
  2. pristojba za prosljeđivanje međunarodne prijave uplaćuje se posebnom uplatnicom ili posebnim nalogom za prijenos u pošti, banci ili FINA-i, prema uputama: Pristojbe i troškovi. Kao opis plaćanja navodi se: Prijava za međunarodnu registraciju žiga broj ZXXXXXXXX. 
  3. pristojbe po Madridskom sporazumu plaćaju se izravno Međunarodnom uredu OMPI/WIPO-a, na adresu:
         Organisation Mondiale de la Propriété Intellectuelle (OMPI/WIPO)
         34, chemin des Colombettes, Case Postale 18,
         1211 Genève 20, Suisse

    i to na jedan od sljedećih načina:
    ─   terećenjem tekućega računa podnositelja prijave, otvorenoga kod
          Međunarodnog ureda;
    ─   uplatom na račun Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo
          (OMPI/WIPO):
               Bank name: Credit Suisse - 1211 Geneva 70 - Switzerland
               Account name: WIPO/OMPI
               Account number (IBAN): CH35 0425 1048 7080 8100 0
              SWIFT code: CRESCH ZZ12A
    ─   čekom u švicarskoj valuti (CHF;)
    ─   uplatom na poštanski račun Svjetske organizacije za intelektualno
          vlasništvo (OMPI/WIPO): No. 12-5000-8, Genève - Suisse
10. Kakva je veza između međunarodne registracije žiga i prijave ili registracije u Hrvatskoj?

Prijava ili registracija žiga u Republici Hrvatskoj je temelj za podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga i prvih je pet godina međunarodna registracija ovisna o registraciji u RH na kojoj se temeljila. Npr., prestane li u tom razdoblju vrijediti uodnosu na neke ili sve proizvode/usluge žig registriran u RH, prestaje vrijediti u cijelosti ili djelomično i međunarodna registracija  koja se na njemu temelji. Poslije pet godina međunarodna registracija postaje neovisna o osnovnoj registraciji. 

Također, ako je međunarodna registracija nastala na temelju domaće prijave, međunarodna registracija je ovisna o toj prijavi. Ako domaća prijava bude odbijena ili odbačena, prestaje vrijediti i međunarodna registracija koja se na njoj temelji.

11. Može li u nekoj članici Unije u kojoj se prijavom za međunarodnu registraciju žiga traži zaštita žiga ta zaštita biti odbijena?
Nadležni ured u članici Unije u kojoj je zatražena zaštita žiga ima pravo odbiti zaštitu na svom teritoriju u roku od 12 ili 18 mjeseci od obavijesti o registraciji. O odbijanju zaštite obavještava se Međunarodni ured i upisuje se u Međunarodni registar. Očitovanje na odbijanje zaštite podnosi se izravno uredu koji ga je izrekao, putem zastupnika u toj članici Unije.
12. Koliko traje razdoblje zaštite međunarodno registriranoga žiga?
10 godina od datuma registracije, ali se može produljiti neograničen broj puta za daljnja razdoblja od 10 godina na način da se Međunarodnom uredu plati odgovarajuća pristojba.
13. Može li se međunarodna registracija žiga naknadno proširiti na zemlje koje nisu odmah navedene u prijavi za međunarodnu registraciju?
Može, pod uvjetom da su te zemlje članice Madridske unije.
14. Mogu li se u Međunarodni registar upisati promjene vezane za međunarodnu registraciju žiga?

U Međunarodni registar mogu se upisati sljedeće promjene: 

  1. promjena imena i adrese nositelja međunarodne registracije žiga ili zastupnika
  2. prijenos prava na međunarodnu registraciju žiga
  3. sužavanje popisa proizvoda i usluga za neke ili sve zemlje
  4. odricanje od zaštite u nekim zemljama
  5. brisanje iz registra nekih ili svih proizvoda i usluga za sve zemlje
  6. upis licencije na međunarodnu registraciju žiga

Zahtjev za upis svih promjena može se podnijeti preko Zavoda, pri čemu je potrebno platiti odgovarajuću pristojbu po Madridskome sporazumu.


Najčešća pitanja o registraciji žiga Europske unije (žiga EU)

1. Što je žig Europske unije / žig EU?
Žig Europske unije je žig registriran od strane Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (engl. European Union Intellectual Property Office, EUIPO). Ovaj žig, temeljem samo jedne registracije, pruža svom vlasniku zaštitu u svim državama članicama EU. Registracija žiga EU predstavlja odabir "sve ili ništa" – ili će se registracijom pravo na žig ostvariti u svim državama članicama EU-a, ili se uopće neće ostvariti.
2. Kako registrirati žig EU i koliki su troškovi?

Prijava za žig EU može se podnijeti (1) izravno nadležnom uredu za žigove Europske unije (Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, EUIPO) ili (2) putem Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova (Svjetska organizacije za intelektualno vlasništvo, engl. World Intellectual Property Office, WIPO).

  1. Registracija putem EUIPO-a: Prijava se podnosi popunjavanjem online obrasca na web stranici EUIPO-a. Trošak iznosi 850 € za prvi razred Nicanske klasifikacije, 50 € za drugi razred te 150 € za svaki sljedeći razred. Popis troškova dostupan je na sljedećoj poveznici. Osim online, prijavu je moguće poslati i poštom ili faksom direktno u EUIPO. Za žigove u boji, kod slanja faksom, naknadno se poštom treba dostaviti izvorni prikaz žiga u boji. Trošak prijave poštom ili faksom veći je nego kod online prijave i iznosi 1000 € za jedan razred.
  2. Registracija putem WIPO-a: Prijava se podnosi DZIV-u na način da se na MŽ1 obrascu, dostupnom na web stranici DZIV-a, odabere oznaka države EM (skraćenica za naznaku žiga Europske unije) te dostavi popis proizvoda i usluga na engleskom ili francuskom jeziku. Popis mora biti istovjetan popisu iz nacionalne prijave/registracije žiga ili sužen. Potrebno je dostaviti i dokaz o uplati upravne pristojbe u iznosu od 75,00 kn i naknade troškova u iznosu od 300,00 kn za troškove DZIV-a pri prosljeđivanju prijave WIPO-u. Za odabir registracije u Europskoj uniji osnovni trošak WIPO-a iznosi 653 CHF (ako znak nije u boji) ili 903 CHF (ako je znak u boji) te dodatnih 820 € za prvi razred Nicanske klasifikacije, 50 € za drugi razred te 150 € za svaki sljedeći razred. Troškovi izraženi u € plaćaju se u CHF. Za točan izračun troškova predlažemo upotrebu kalkulatora pristojbi na poveznici.
3. Koji su preduvjeti za registraciju žiga EU?
Ako se prijava za registraciju žiga EU podnosi izravno EUIPO-u, ne postoje nikakvi preduvjeti u vidu prethodne nacionalne prijave ili registracije žiga. Ako podnositelj prijave ima prebivalište, ili osnovno ili stvarno, i djelatno industrijsko ili komercijalno sjedište u Europskoj uniji, u postupku registracije nije potrebno imati zastupnika.
Ako se registracija žiga traži preko WIPO-a, odnosno Madridskog sustava, preduvjet je postojanje nacionalne prijave ili registracije žiga.
4. Ako je žig registriran u Hrvatskoj znači li da je zaštićen i na teritoriju Europske unije?
Žigovno pravo je teritorijalno pravo što znači da zaštita vrijedi samo na teritoriju zemlje u kojoj je to pravo priznato. Ako se zaštita žigom tražila samo za teritorij Republike Hrvatske, zaštita ima pravne učinke jedino na teritoriju Hrvatske, a ne i na teritoriju Europske unije.
U trenutku prijma Republike Hrvatske u članstvo Europske unije učinci svih dotadašnjih prijava i registriranih žigova u EU automatski su prošireni na područje Republike Hrvatske. Svaka nova prijava i registracija žiga u EU, nakon prijma Hrvatske u članstvo EU, automatski ima odgovarajući pravni učinak i u RH.
Ispiši stranicu