17 | 09 | 2025

Objavljeno 18. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa za 2025.

Izvor : WIPO 2025

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo u svom je sjedištu u Ženevi 16. rujna 2025. predstavila 18. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa (GII) kojim je obuhvaćeno 139 zemalja te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.

Globalni inovacijski indeks za 2025. godinu otkriva inovacijske sustave na raskrižju, gdje revolucionarne tehnologije u umjetnoj inteligenciji i kvantnom računarstvu brzo napreduju, dok se rast ulaganja usporava, a rješavanje globalnih izazova potiče razvoj novih modela suradnje.

GII 2025. mapira inovacije diljem svijeta, pokazujući da su najbrže napredujuća gospodarstva ona koja inovacije smatraju temeljnim pokretačem otpornosti, rasta i konkurentnosti. Ovogodišnji GII otkriva i ohrabrujući napredak, kao i izazove koje još treba riješiti kako bi zemlje u potpunosti iskoristile svoj inovacijski potencijal. 

Rezultati prikazani u GII-u 2025 podsjetnik su da inovacijski ekosustavi zahtijevaju podršku kroz promišljene politike, značajna ulaganja i međusektorsku suradnju. Sporiji rast ulaganja u istraživanje i razvoj te smanjenje aktivnosti rizičnog kapitala ukazuju da razvoj inovacija zahtijeva održivu i trajnu uzlaznu financijsku potporu.

Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2025. godinu Švicarska već 15. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je zadržala drugo mjesto, a Sjedinjene Američke Države su treće. Slijede Republika Koreja koja je s 10. mjesta u 2023. godini u dvije godine napredovala do četvrtog mjesta, Singapur (5.), Ujedinjeno Kraljevstvo (6.), zatim Finska (7.), Nizozemska (8.), Danska (9.) i Kina (10.). 

Kina je po prvi puta ušla u 10 najbolje rangiranih zemalja te je jedino gospodarstvo srednjeg dohotka unutar prvih 10 zemalja prema GII-u. Promatrano u razdoblju od 2013. u ovoj skupini zemalja najbrže rastuće su uz Kinu, Indija, Turska, Vijetnam, Filipini, Indonezija, Maroko, Albanija i Iran koje su rangirane među prvih 70 ekonomija.

Sedamnaest gospodarstava srednjeg i niskog dohotka imaju natprosječne inovacijske rezultate u odnosu na njihovu razinu razvoja. Indija, i Vijetnam već 15. godinu zaredom postižu rezultate u području inovacija. iznad očekivanja za svoju razinu razvoja, a slijede Ruanda i Ukrajina.

Novi element po prvi puta uveden u ovogodišnji globalni inovacijski indeks je integracija aktivnosti rizičnog kapitala u rangiranje inovacijskih klastera kao treća metriku uz podneske patenata i znanstvene publikacije, što je rezultiralo boljim obuhvaćanjem poduzetničkih aktivnosti i financiranja inovacija. Rezultat je jasnija slika ekosustava u kojima znanstvena otkrića dovode do poduzetničkog uspjeha. Slijedeći ovaj novi pristup, Shenzhen–Hong Kong–Guangzhou (Kina i Hong Kong, Kina) predvodi globalnu ljestvicu od 100 vodećih inovacijskih klastera, a slijede ga Tokyo–Yokohama (Japan), San Jose–San Francisco (Sjedinjene Američke Države), Peking (Kina) i Seul (Republika Koreja). 

Hrvatska je na 40. mjestu od 139 gospodarstva predstavljenih u ovogodišnjem GII-u, što predstavlja napredak u odnosu na prethodne godine (42. i 43. mjesto). Dostupnost podataka i promjene u okviru GII modela utječu na međugodišnje usporedbe GII rangova te je statistički interval pouzdanosti za rang Hrvatske u GII 2025. između 39. i 43. mjesta. Ovaj rezultat čini pozitivan pomak u odnosu na prethodne godine u kojima je Hrvatska bila stabilizirana na ljestvici u intervalu između 41. i 45. mjesta.

Prema ovogodišnjem GII-u Hrvatska je zadržala 37. mjesto među skupinom od 54 zemlje s visokim dohotkom, te je rangirana na 26, mjestu među 39 gospodarstava u Europi što predstavlja napredak u odnosu na prošlu godinu (27. mjesto). U odnosu na BDP, Hrvatska postiže rezultate na razini očekivanja za svoju razinu razvoja što predstavlja pozitivan pomak u odnosu na prošlu godinu kada je inovacijski učinak bio niži od očekivanog za razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska je poboljšala rezultate i proizvodi više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.

Od 7 područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je prema ovogodišnjem GII-u napredovala i najbolje je rangirana u području infrastrukture (23. na 16. mjesto). Napredak je zabilježen i u području ljudskog kapitala i istraživanja (41. na 40. mjesto), kreativnih rezultata (50. na 44. mjesto), poslovne sofisticiranosti (54. na 53. mjesto), a poboljšala se i u najslabije rangiranom području institucija (68. na 65. mjesto), U području marketinške sofisticiranosti Hrvatska je na 54. mjestu. Zabilježen je pad u području rezultata znanja i tehnologije (32. na 37.mjesto).

Prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima najbolje rangirane inovacijske snage Hrvatske su omjer učenika i nastavnika u srednjim školama (rang 1), sustav upravljanja okolišem (rang 6) i diverzifikacija domaće industrije (rang 8). Ističe se i vrijednosti poduzeća „jednoroga“ u odnosu na BDP (14.), izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu (16.) te korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (18.). Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se demografska dividenda (rang128.), niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (101.), niska razina politika koje pogoduju poslovanju („doing business“) (99.) te politike i kultura poduzetništva (86.).

Sažeti prikaz inovacijskih rezultata Hrvatske prema globalnom inovacijskom indeksu za 2025. godinu.

Cjelovita publikacija Global Innovation Index 2025

O Globalnom inovacijskom indeksu

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO) od 2007., godišnje objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII) koji predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta. Indeks je izgrađen na velikom skupu podataka – zbirci od 81 pokazatelja iz međunarodnih javnih i privatnih izvora – koji nadilazi tradicionalne mjere inovacija budući da se definicija inovacije proširila. Mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate. Osim toga, GII identificira i 100 najboljih svjetskih znanstvenih i tehnoloških klastera.