29 | 09 | 2026

Objavljeno 19. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa za 2026.

Izvor: WIPO

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo u svom je sjedištu u Ženevi 29. rujna 2026. predstavila 19. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa (GII) kojim je obuhvaćeno 139 zemalja te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.

U vremenu gospodarskih, društvenih i kulturnih previranja, dodatno pojačanih ubrzanim napretkom umjetne inteligencije, iskorištavanje snage inovacija i kreativnosti ključno je za rast, razvoj i konkurentnost. Ipak, unatoč ubrzanim promjenama, pitanje s kojim se suočavamo ostaje isto: kako pretvoriti sjajne ideje u proizvode na tržištu, napredak u razvoju poduzeća i utjecaj na povećanje radnih mjesta - koji predstavljaju stvarnu vrijednost za gospodarstva i društva?

U tom kontekstu, izdanje Globalnog inovacijskog indeksa za 2026. u središte pozornosti stavlja poduzetništvo zasnovano na rezultatima istraživanja i revolucionarnim inovacijama baziranim na temeljnim znanstvenim otkrićima koje rješavaju najveće društvene i tehnološke izazove tzv. dubokoj znanosti (deep science) te osnaživanje poduzetništva na samim granicama znanosti.

GII 2026. mapira inovacije diljem svijeta, pokazujući da iako se inovacijski ekosustavi razlikuju, temeljni elementi su iznimno postojani te uključuju snažne veze između istraživanja i industrije, učinkovite sustave zaštite intelektualnog vlasništva i prijenosa tehnologije, kao i dugoročno financiranje, kvalificirane kadrove te regulatorno okruženje koje potiče odgovorno preuzimanje rizika i ulaganje. Zemlje koje imaju takve temelje u najboljem su položaju za izgradnju snažnih i učinkovitih inovacijskih ekosustava. 

GII se nastavlja razvijati u skladu s tim promjenama te GII za 2026. godinu uvodi alat „Dealroom–WIPO Deep Science Startup Tracker”, prvi globalni pregled startupova u području duboke znanosti i spinout tvrtki, koji pruža nove podatke o tome gdje se pojavljuje poduzetništvo temeljeno na znanosti i kako se ono razvija diljem svijeta. Također, alat „GII Innovation Ecosystems & Data Explorer” u izdanju GII 2026 nudi dublji uvid u područja kao što su trgovina visokotehnološkim proizvodima i startupovi u području duboke znanosti.

Prema globalnom inovacijskom indeksu za 2026. godinu Švicarska zauzima prvo mjesto već 16. godinu zaredom te uz Švedsku i Sjedinjene Američke Države i dalje čini tri vodeća svjetska inovacijska gospodarstva. Republika Koreja i Singapur učvrstili su svoja mjesta na 4., odnosno 5. poziciji, Ujedinjeno kraljevstvo je na 6. dok je Kraljevina Nizozemska napredovala na 7. mjesto. Finska je na 8., Danska na 9. mjestu, a Kina je zadržala 10. mjesto – kao jedino gospodarstvo sa srednjim dohotkom među inovacijskim liderima. Japan drži 12. mjesto, a Hong Kong (Kina) je napredovao na 14. mjesto. Europa ponovno čini najveći dio vodeće skupine – s 14 od 25 inovacijskih lidera, pri čemu je Austrija napredovala na 18. mjesto. 

Natprosječni rezultati u inovacijama pokazuju da inovacije ne slijede pravocrtan put od nacionalnih prihoda do rezultata. Izvješće GII 2026. identificira 21 gospodarstvo koje ostvaruje rezultate iznad očekivanja s obzirom na stupanj gospodarskog razvoja, što je četiri više nego 2025. godine. Indija i Vijetnam i dalje su gospodarstva s najdužim stažem u kategoriji natprosječnih inovatora, zadržavši taj status 16 uzastopnih godina. Slijedi Republika Moldavija koja se u 2026. vraća u tu skupinu u kojoj je zastupljena 15 godina, dok su Ruanda i Ukrajina ostvarile natprosječne rezultate i zastupljene su u ovoj skupini tijekom 14 godina.  

Integracija aktivnosti rizičnog kapitala u rangiranje inovacijskih klastera kao treća metrika uz podneske patenata i znanstvene publikacije je po prvi puta uveden u globalni inovacijski indeks u 2025., što je rezultiralo boljim obuhvaćanjem poduzetničkih aktivnosti i financiranja inovacija. Rezultat je jasnija slika ekosustava u kojima znanstvena otkrića dovode do poduzetničkog uspjeha. Klaster Shenzhen–Hong Kong–Guangzhou (Kina i Hong Kong, Kina) drugu godinu zaredom zauzima prvo mjesto na globalnoj ljestvici, a slijede ga Tokyo–Yokohama (Japan) i San Jose–San Francisco u Sjedinjenim Američkim Državama. Sva tri klastera i dalje znatno doprinose rezultatima patentiranja te zajedno obuhvaćaju više od jedne od svakih pet PCT prijava podnesenih na globalnoj razini. Među vodećim podnositeljima PCT prijava unutar tih vrhunskih klastera ističu se Huawei (Shenzhen–Hong Kong–Guangzhou), Mitsubishi Electric (Tokyo–Yokohama) i Google (San Jose–San Francisco), dok su Sveučilište Sun Yat-sen, Sveučilište u Tokiju i Sveučilište Stanford vodeće organizacije prema broju objavljenih znanstvenih radova. Peking (Kina) i Seul (Republika Koreja) zauzimaju četvrto, odnosno peto mjesto, pri čemu Kina i dalje zadržava uvjerljivu prednost u području znanstvenih publikacija.   

Hrvatska je na 46. mjestu od 139 gospodarstava predstavljenih u ovogodišnjem GII-u, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu (40. mjesto). Dostupnost podataka i promjene u okviru GII modela utječu na međugodišnje usporedbe GII rangova te je statistički interval pouzdanosti za rang Hrvatske u GII 2026. između 45. i 47. mjesta, što predstavlja pad u odnosu na 2025. godinu kada je bila rangirana u intervalu između 39. i 43. mjesta i 2024. kada je bila rangirana između 41. i 45. mjesta.

Prema ovogodišnjem GII-u Hrvatska zauzima 40. mjesto u skupini od 54 zemlje s visokim dohotkom, što predstavlja pad u odnosu 2025. kada je bila pozicionirana na 37. mjesto. Rangirana je na 28. mjesto među 39 gospodarstava u Europi što predstavlja pad u odnosu na prošle dvije godinu (26. i 27. mjesto). U odnosu na BDP, Hrvatska postiže rezultate ispod očekivanja za svoju razinu razvijenosti što je lošije no u prethodnom razdoblju kada je postizala rezultate na razini očekivanja za svoju razinu razvoja, te se time u 2026. vratila na poziciju iz 2024. godini kada je inovacijski učinak bio niži od očekivanog za razinu razvijenosti. Prema rezultatima inovacija Hrvatska je rangirana na 47. mjestu što je lošije no u 2025. kada je bila na 41. mjestu. Prema ulaznim čimbenici inovacija (innovation inputs) Hrvatska se nalazi na 44. poziciji što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu (40. mjesto). 

U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate Hrvatska ostvaruje više inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije kao i u prethodnoj godini.

Od 7 temeljnih područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je u području infrastrukture rangirana na 39. mjestu što čini pad u odnosu na prethodnu godinu (16. mjesto). U području ljudskog kapitala i istraživanja nalazi se na 43. mjestu što predstavlja pad u odnosu na  40. mjesto u prošloj godini. U području znanja i tehnologije Hrvatska je rangirana na 44. mjestu što predstavlja konstantni pad u odnosu na 37. mjesto u prošloj i 32. mjesto u 2024. godini. U području poslovne sofisticiranosti rangirana je na 55. mjesto što čini pad  u odnosu na prošlu godinu (53. mjesto), a u najslabije rangiranom području institucija rangirana je na 67. mjesto što je lošije no u prošloj godini (65. mjesto), U području marketinške sofisticiranosti Hrvatska je zabilježila napredak i nalazi se na 50. mjesto što je bolje no u prošloj godini kada je bila rangirana na 54. mjestu. 
U svih sedam područja rezultati Hrvatske su niži od prosjeka europskih država.

Prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima najbolje rangirane inovacijske snage Hrvatske su omjer učenika i nastavnika u srednjim školama rang 2. (prethodno 1.), sustav upravljanja okolišem - rang 21. (prethodno 6.) i diverzifikacija domaće industrije - rang 10. (prethodno 8.). Ističe se i vrijednosti poduzeća „jednoroga“ u odnosu na BDP - rang 22. (prethodno 14.), izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu - rang 21. (prethodno 16.) te korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija - rang 16. (prethodno 18.). U rangiranju Hrvatske u gotovim svim navedenim inovacijskim podindeksima, osim korištenja inovacijskih i komunikacijskih tehnologija, zabilježen je pad.

Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističe se pad u području demografske dividende (rang 129. u odnosu na prošlogodišnji 128.). Zabilježen je pozitivan pomak u područjima razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije rang 84. (sa 101.),  razina politika koje pogoduju poslovanju („doing business“) rang 89. (sa 99.) te politike i kultura poduzetništva rang 78. (sa 86.).

Sažeti prikaz inovacijskih rezultata Hrvatske prema globalnom inovacijskom indeksu za 2026. godinu.

Cjelovita publikacija Global Innovation Indeks 2026

O Globalnom inovacijskom indeksu

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO) od 2007., godišnje objavljuje Globalni inovacijski indeks (GII) koji predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstava širom svijeta. Indeks je izgrađen na velikom skupu podataka – zbirci od 81 pokazatelja iz međunarodnih javnih i privatnih izvora – koji nadilazi tradicionalne mjere inovacija budući da se definicija inovacije proširila. Mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate. Osim toga, GII identificira i 100 najboljih svjetskih znanstvenih i tehnoloških klastera.